Pripada li Hrvatska srednjoj Europi?

Američki zakon od 10. rujna 2025. govori da pripada zapadnom Balkanu

Danas Hrvatska pripada sredjo europskoj kulturi, sve manje i manje, osim jednog malog dijela a to je poraz hrvatske politike u novoosnovanoj državi. Osobna pripadnost europskoj kulturi je ipak samo pojedinačna pripadnost.

Hrvatska se nalazi u nemogućem položaju jer joj se nacionalni prostor proteže na dio koji je uvijek pripadao srednjoj Europi i onaj koji je pripadao Balkanu.

I Dubrovnik je, nažalost, osvojen, iako je još po dr. Ivi Pilaru, izuzetnom poznavatelju Balkana, a naročito dodijeljene političke uloge Srbiji, bio okružen kulturnim i geopolitičkim Balkanom od čijeg utjecaja se sačuvao stoljećima bivajući otokom europske i mediteranske kulture. Danas mu ruše čak i palme a sikču ako se posadi kakva nova. Obranio se u ratu, ali poklekao je pred balkanskom kulturom.

Taj proces se ne zaustavlja. Isti samo napreduje. Vidi se svakim danom, a pomno je i perfidno satkan od malih i velikih stvari.

Gledajući sveukupno stanje kulture u Hrvatskoj, Hrvatska je izgubila rat najviše zahvaljujući hrvatskoj (barem se tako osjećaju) sastavnici, koja dobrim dijelom radi kućnog odgoja i slabog školstva (mislim da se radi o namjernom slabom školstvu kao dijelu plana) pripada upravo balkanskoj kulturi i koja se ne osjeća dobro bez nje.

Ni Crkva u Hrvata ne doprinosi ni malo. I sama je podijeljena na niži kler kojemu se gura uloga "ustaša", dok dio visokog već stoljećima gleda na istok i "savoysko kraljevstvo" iz veljače 1602. (koje se čak bilo, za vrijeme NDH, probudilo kao vampir). Pola ih i ne razumije što se događa. Jednako kao i narod.

To će se Hrvatskoj naciji i državi ubrzo osvetiti jer ulazak u zapadno-balkanski kulturni svjetonazor ujedno znači i gubitak države. A to joj neće biti prvi put.

Prije 400 godina za tu ideju je poslužio "ilirski jezik" a koji je s vremenom sve više ignorirao druge dvije sastavnice hrvatskog jezika, a koji su prihvatili ostali zapadno-balkanski narodi do te mjere da danas čak tvrde da su nam oni (današnji) jezik darovali. Iako su natucali crkveni bugarski. Hrvatski jezik sve više svakim danom postaje tzv. JNA jezik.

A bez jezika, nema ni države.

Što je "Bill H.R. 5274" ? /Izvornik možete pogledati na kraju teksta/

H.R. 5274 predstavlja zakon sa 119. Kongresa SAD-a (2025.-2026.) pod nazivom "Western Balkans Democracy and Prosperity Act". Ovaj zakon podržava elemente američke nacionalne sigurnosne strategije (National Security Strategy) fokusirajući se na jačanje demokracije, ekonomskog razvoja i regionalne stabilnosti na Zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), s naglaskom na suprotstavljanje ruskom i kineskom malignom utjecaju, kibernetičkoj sigurnosti i energetskoj raznolikosti.

Ima li saborski zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj, pravo?

Bilo bi dobro i lijepo da ima pravo. Osim toga, ima ispravno mišljenje. Imati želju u današnjem Sinju, u srcu Dinare, pripadati srednjoeuropskom krugu, je pohvalno. Nažalost, politika misli drugačije, a to misli već od propasti Austro-Ugarske. Iako su, kao i ovaj usvojeni američki zakon, takvi planovi omča oko vrata Hrvatske barem 200 godina, a što je dubrovačka diplomacija odlično prepoznala prije više od 400 godina za vrijeme tzv. Velike urote.

O tome već nekoliko godina želim pisati, ne kao povjesničar već kao onaj koji čita i povezuje. Naravno, ne samo na hrvatskom jeziku jer bih inače bio zakinut za puno toga. Možda se i odlučim. Video, naravno. Tko danas čita?

Hrvatska povijest (ona dubrovačka naročito) još je i danas u službi južnoslavenskih integracija, "bratstva i jedinstva" i tog 400 godina starog Južnoslavenskog kraljevstva na čelu s nasljednim prijestoljem vojvoda od Savoye, osnovanog u veljači 1602. godine u koji plan su, samo 300 godina kasnije, bacili i Hrvatsku kao krščane lavovima u Rimu.

Ima li zakon izravne veze s Hrvatskom?

Da, ima! H.R. 5274 ("Western Balkans Democracy and Prosperity Act") ima izravne dodirne točke s Hrvatskom, jer je Republika Hrvatska izričito uključena u definiciju "Western Balkans" regije, koja obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

To znači da se odredbe zakona primjenjuju na Hrvatsku jednako kao i na druge zemlje u regiji, s fokusom na jačanje demokracije, ekonomskog razvoja, borbe protiv korupcije i suprotstavljanja malignim utjecajima Rusije i Kine.

Ključne dodirne točke s Hrvatskom su: Hrvatska je navedena kao dio regije u sekcijama o nalazima (Findings) i definicijama, naglašavajući njezinu ulogu u europskoj stabilnosti, pluralizmu i multi-etničnosti.

Ekonomska i demokratska podrška: Zakon potiče povećanu trgovinu i ulaganja SAD-a u Zapadni Balkan, uključujući Hrvatsku, te podržava reforme vladavine prava, anti-korupcijske inicijative, razvoj infrastrukture, čistu energiju i smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji.

Kibernetička sigurnost: Hrvatska je specifično spomenuta kao NATO saveznik (zajedno s Albanijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom) koji može dobiti dodatnu podršku SAD-a za kibernetičku otpornost, zaštitu infrastrukture i sigurnost

izbora.

Obrazovne i kulturne inicijative: Hrvatska je uključena u programe poput partnerstava sveučilišta, proširenja Peace Corps-a i inicijative za mlade lidere (BOLD), koji se usredotočuju na vještine u kibernetičkoj sigurnosti, poduzetništvu i borbi protiv dezinformacija.

Sankcije i izvješća: Ako se primjenjuju sankcije protiv osoba koje ugrožavaju stabilnost regije, one bi mogle utjecati na Hrvatsku, ali s mogućnostima izuzetaka (npr. humanitarna pomoć). Zakon također zahtijeva izvješća o ruskom i kineskom uplivu u regiji, uključujući Hrvatsku.

Sveukupno, zakon vidi Hrvatsku kao ključnog partnera u promicanju stabilnosti Europe, iako je Hrvatska već članica EU-a i NATO-a, pa se fokus više stavlja na jačanje postojećih saveza i ekonomsku otpornost umjesto na nove integracije.

Što stoji u zakonu 5725?

Ukratko, stupio je na snagu 10. rujna 2025. i o njemu se malo zna u Hrvatskoj. neke zemlje Zapadnog Balkana se raduju zakonu, kao npr Albanija, jer su mišljenja da će se lakše oduprijeti često suludoj i samoubilačkoj politici EU komisije.

Glavni cilj zakona ima za cilj poticanje trgovine i ulaganja između SAD-a i Zapadnog Balkana, promicanje demokratskih reformi, borbe protiv korupcije, dezinformacija i kibernetičkih prijetnji, te podršku integraciji u EU i NATO. To se usklađuje s američkim sigurnosnim interesima jer sprječava širenje nestabilnosti, smanjuje ovisnost o ruskoj energiji i jača saveznike protiv vanjskih utjecaja.

Ključne odredbe (sažetak po sekcijama) Uvod i nalazi (Sekcije 1-2): Definira naziv zakona i ističe strateški značaj regije za europsku stabilnost, probleme poput siromaštva, korupcije, dezinformacija, kibernetičkih napada te utjecaja Rusije i Kine.

Stav Kongresa (Sekcija 3): Izražava podršku povećanju trgovine, reformama vladavine prava, diversifikaciji energije (od ruskog fosilnog goriva prema obnovljivim izvorima), jačanju civilnog društva i medija te održavanju NATO i EUFOR misija u Bosni i Hercegovini.

(Ovdje se da primjetiti da je Mađarska, kao država izvan Zapadnog Balkana priviligerina pa je dobila pravo 4 godine uvoziti ruska goriva)

Sankcije (Sekcija 5): Kodificira postojeće sankcije protiv osoba koje ugrožavaju stabilizaciju regije (iz izvršnih naredbi), s mogućnošću ukidanja ili odgode ako je u interesu SAD-a, uz iznimke za humanitarnu pomoć i obavještavanje Kongresa.

Inicijative za demokratski i ekonomski razvoj (Sekcija 6): Uključuje anti-korupcijsku inicijativu (obuka, podrška sudstvu i medijima), petogodišnju strategiju za ekonomsku otpornost (trgovina, infrastruktura, čista energija, kibernetička sigurnost), regionalnu inicijativu za trgovinu i razvoj te podršku U.S. International Development Finance Corporation za ulaganja.

Kulturna i obrazovna suradnja (Sekcije 7-9): Promiče partnerstva sveučilišta, proširenje Peace Corpsa i Inicijativu za mlade balkanske lidere (BOLD) za razvoj vještina u kibernetičkoj sigurnosti, poduzetništvu i borbi protiv dezinformacija.

Kibernetička sigurnost (Sekcija 10): Zahtijeva izvješće o američkim naporima za jačanje kibernetičke otpornosti, zaštiti infrastrukture i sigurnosti izbora u regiji, uključujući podršku NATO saveznicima.

Odnosi Kosovo-Srbija (Sekcija 11): Podržava sporazum iz 2023. posredovan od EU-a za normalizaciju odnosa, potiče trgovinu i protivi se promjeni granica.

Izvješća o ruskom i kineskom utjecaju (Sekcija 12): Zahtijeva dvogodišnja izvješća o malignim operacijama Rusije i Kine koje ugrožavaju demokraciju i interese SAD-a/NATO-a, s preporukama za protumjere.

BILLS-119hr5274ih.pdf

Preuzmi PDF • 308KB

_________________________________________

*Ukoliko želite skromno pomoći Orlandov foj u njegovoj slobodi od politike i interesnih grupa, ovdje možete donirati 

*Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite OVDJE.

*Imate važnu priču, fotografiju ili snimku? Javite se na info@orlandov-foj.com ili klikom OVDJE. 

*Želite pisati i zanimate se za određeno područje važno za život u našem Gradu; prijavite se OVDJE.

* Mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala https://www.orlandov-foj.com/